Sažetak projekta
Provedba ovog projekta ima za cilj staviti indicirani geotermalni potencijal u funkciju gospodarskog razvoja općine i županije. U tu svrhu potrebno je provesti sve zakonom propisane radnje i izraditi svu potrebnu i propisanu dokumentaciju kako bi se dobilo pravo na istražni prostor, proveli istražni radovi na utvrđenim lokacijama i stavile bušotine u redovan proizvodni proces koji obuhvaća korištenje dobivene geotermalne vode u razne svrhe; ovisno o temperaturi i količini vode to može uključivati djelatnosti od proizvodnje električne energije, sušenja, hlađenja, akvakulture, balneološke svrhe, prerađivačke industrije i dr.
Opis projekta
Projekt “Istraživanje i eksploatacija geotermalnog potencijala na području Vukovarsko-srijemske županije” je, zbog svoje važnosti i mogućeg značajnog utjecaja na gospodarski razvoj, otvaranje novih radnih mjesta, privlačenja ulaganja i općenito podizanje životnog standarda, određen kao strateški projekt Vukovarsko-srijemske županije. Temelji se na istraživanjima INA-e d.d. koja je početkom 80-ih godina provodila istražne radove na području općine Babina Greda u cilju otkrivanja ugljikovodika, do čega nije došlo, ali je indiciran značajan geotermalni potencijal.
Kako u to vrijeme korištenje geotermalne vode nije bilo od interesa za INA-u, nije se išlo u detaljnije istražne radove i eksploataciju. Vukovarsko-srijemska županija i Općina Babina Greda su prepoznale razvojni potencijal geotermalnog ležišta te je, uz osnivanje zajedničke tvrtke koja će operativno provoditi aktivnosti istraživanja i eksploatacije, temeljem rezultata provedenih istraživanja, prikupljanjem i interpretacijom svih drugih relevantnih podataka izrađena Studija geotermalnog potencijala na području općine Babina Greda koja je po prvi puta objedinjeno i detaljno pokazala o kako značajnom potencijalu se radi.
Slijedeća faza je pokretanje raspisivanja natječaja Ministarstva zaštite okoliša i energetike za stjecanjem prava na istražni prostor unutar kojega bi se provodili istražni radovi. U tu svrhu, sukladno Zakonu, izrađen je i program istražnih radova (detaljan, po godinama) i popis potrebne dokumentacije kako bi se u konačnici došlo do eksploatacije geotermalne vode. Dio potrebne dokumentacije se radi odmah po stjecanju prava na istražni prostor, a dio nakon izgradnje istražnih bušotina – minimalno jedne proizvodne i jedne utisne – (npr. kemijska analiza vode koja se ne može raditi dok se ne “izvuče” voda iz ležišta.) Navedena dokumentacija čini cjelinu potrebne dokumentacije za eksploataciju geotermalne vode.
Dobivena geotermalna voda se planira koristiti u gospodarskoj zoni, koja se nalazi neposredno uz predviđene lokacije bušotina, i to u različite svrhe, ovisno o temperaturi i količini vode: od izgradnje geotermalne elektrane i proizvodnje električne energije iz obnovljivog i čistog izvora, sušenja, hlađenja, akvakulture, balneološke svrhe, prerađivačke industrije i dr. Za mogućnosti korištenja geotermalne vode u gospodarske svrhe također postoje izrađene studije.
Svrha i opravdanost projekta
Svrha projekta je održivi gospodarski razvoj i podizanje životnog standarda stanovništva općine i županije. Opravdanost projekta se očituje kroz dvije činjenice: postojanje prirodnog bogatstva koje se ne koristi i kvaliteta životnog standarda na području općine i županije koji u mnogome zaostaje za prosjekom Republike Hrvatske (pogotovo za prosjekom EU)
Održivost rezultata nakon provedbe projekta
Kada se provedu istražni radovi i izgrade (duboke) bušotine, eksploatacija geotermalne vode traje desetljećima bez značajnijih ulaganja, pogotovo jer se radi o arteškom izvoru (voda pod pritiskom sama izlazi na površinu, ne trebaju crpke). Kako se radi o zatvorenom ciklusu (ohlađena voda se vraća u ležište na ponovno zagrijavanje, ne ispušta se na površini čime se ne smanjuje količina vode u ležištu), toplinska energija će, putem geotermalne vode kao medija, dolaziti na površinu i osiguravati svoje iskorištavanje sve dok se ležište tj. stijene na dubini i do 4.000 metara ne ohlade (za što je vremenski rok prilično dalek tj. nema ga)
